Javni podaci o
šumama kojima gospodarimo
U skladu sa Hrvatskim nacionalnim standardom
za certifikaciju šuma onaj tko upravlja šumama mora dati javnosti na uvid
sažetak osnovnih elemenata plana gospodarenja, a poštujući povjerljivost
informacija. Takva potreba proizlazi i iz odredaba Konvencije o pristupu
informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu
u okolišu (Aarhus, 1998), jer naša prirodna šuma je i značajni element
okoliša. Konačno, Hrvatske šume, kao poduzeće koje nema svoje šume, već
mu je zadaća da gospodari državnim šumama, svjesno je i odlučno da svoje
akcije u toj šumi čini uz prisutnost, susglasnost i odobravanje svekolike
javnosti.
Na stranicama koje slijede pripremljene su osnovne informacije o šumama
namjenjene prvenstveno ljudima koji nisu stručnjaci, koji ne poznaju šumarsku
terminologiju, kao ni specifičnu šumarsku prostornu podjelu. Ali bez obzira
na to, ipak žele znati kakva je to šuma iza njihove kuće, pored ceste
kojom putuju, na planini koju posjećuju. Za ulazak u sustav potrebno je
na donjem popisu odabrati veće mjesto u okolici šume za koju ste zainteresirani
(Uprava šuma/šumarija), a dalje ćete na priloženoj karti locirati konkretnu
poziciju koja Vas zanima.
Najmanja jedinica šume za koju smo u mogućnosti dati podatke naziva se
gospodarska jedinica i za nju smo priredili prostornu
poziciju iz našeg GIS sustava, set osnovnih podataka direktno iz naše
baze podataka o šumama i kraći opis same šume, izdvojen i prilagođen iz
plana gospodarenja gospodarskom jedinicom. Sva mjerenja i sva planiranja
u šumarstvu se provode svakih deset godina tako da je i ažurnost prikazanih
informacija nužno na toj istoj razini.
U dijelu tabelarnih informacija upozorili bi vas na nekoliko pojmova nužnih
za razumijevanje sadržaja. Ideja je bila pokazati koje vrste drveća
dolaze u konkretnoj šumi i na kojoj površini. Za svaku
vrstu su prikazane dvije veličine. Pojam zaliha kazuje
koliki je ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi pa time, neizravno,
govori i koliko je ta šuma kvalitetna. Drugi pojam, prirast,
kazuje koliko se taj volumen poveća svake godine, što je opet pokazatelj
raspoloživosti drveta za čovjekovo korištenje.
Hrvatske šume već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti
i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, a kako pri
izuzimanju uglavnom odabiru lošija stabla, izlazi da su naše šume sve
ljepše što s s njima više gospodari.
Mnoge ljude brine kad prolazeći npr. Slavonijom, vide posječene veće djelove
šume, misleći da su šumari napravili čistinu. U krivu su. Ono što izgleda
kao čistina zapravo je mlada šuma, stara tek nekoliko godina. A kad i
padne jedan hrast to treba gledati kao na rođenje njih nekoliko tisuća,
koji ne mogu živjeti u sjeni svog roditelja i jedva čekaju svoju šansu.
Stoga se nekim vrstama drveća naprosto mora gospodariti, šumari kažu na
regularan način. Važno je uočiti da se sječa koja izgleda
kao čista zapravo događa na razmjerno malim površinama, a na razini gospodarske
jedinice ukupna zaliha je unatoč sječi cijelo vrijeme ista ili godinama
raste. Tablice regularnih šuma prepoznat ćete po podjeli na dobne
razrede.
Drukčija je situacija u goranskim šumama. Tamo se gospodari preborno
tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela
stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste
koje omogućiju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini
da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno
jednaka količina drva kao i u regularnim šumama. Kako preborne šume zapravo
nemaju starost njihove su tablice podjeljene po debljinskim razredima.
|
